Gig ekonomija, poznata i kao ekonomija povremenih poslova, obilježit će tržište rada 21. stoljeća, a u Hrvatskoj u njoj sudjeluje oko sto tisuća ljudi, istaknuto je u srijedu na prvoj hrvatskoj Gig konferenciji, na kojoj su predstavljene i zakonske novosti kojima se u većoj mjeri regulira takav oblik rada.
Središte Gig ekonomije su digitalne platforme ili aplikacije, pri čemu se te kompanije primarno bave razvojem platforme i korisničke podrške, a nisu klasični poslodavac, pa se tako sve češće javljaju i pitanja radnih prava ljudi koji preko tih platformi rade.
Ravnatelj uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dražen Opalić istaknuo je definiciju prekarnog rada, kao nesigurnog, nestandardnog, povremenog i onog gdje osoba nema radni i socijalni status radnika.
Kako je naveo, do „eksplozije" rada putem platformi je došlo tijekom pandemije, a s ciljem veće zaštite radnika novim Zakonom o radu je definiran rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme, tko su agregatori, a pri čemu ni platforme ni agregatori neće moći obavljati djelatnost ako nisu upisani u registar koje vodi ministarstvo.
Uvođenjem jedinstvene elektroničke evidencije rada svaka digitalna radna platforma dostavljat će podatke o radniku koji obavlja posao i o agregatoru, ukoliko radnik obavlja posao njegovim posredstvom, zatim o vrsti posla i ugovornog odnosa te vremenu i lokaciji početka i završetka obavljanja rada, naveo je Opalić, dodajući da će država moći u realnom vremenu pratiti te podatke, pa i detektirati eventualne nelogičnosti i nezakonitosti.
Smatra da novi zakon jamči "veliku fleksibilnost", pa tako između ostalog prepoznaje i rad po pozivu, pri čemu se radniku tjedno mora osigurati minimalno pet sati posla.
Izvor: Hina/Mrosp
Foto: Goran Jakuš
Pisane vijesti
