Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Svjetska Banka u Hrvatskoj udružuju se kako bi se za više od 6000 odraslih osoba s invaliditetom, djece i mladih koji žive bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili s problemima u ponašanju osigurala bolja integracija u društvo. Svrha dvogodišnjeg projekta tehničke pomoći
Prijelaz s institucionalne na skrb i podršku u zajednici za djecu, mlade i osobe s invaliditetom u Hrvatskoj je odmaknuti se od sadašnjeg sustava institucionalne skrbi u Hrvatskoj i okrenuti se prema pružanju usluga takvim pojedincima u sklopu obitelji ili zajednice.
Uspješni prijelaz s institucionalne skrbi zahtjeva razvoj alternativnih usluga podrške u zajednici, kao i prilagodbe postojećih usluga na način da one budu dostupne i prilagođene svima.To uključuje osiguranje pristupačnog stanovanja u zajednici, pristup javnim uslugama, osobnoj asistenciji i vršnjačkoj podršci. Sve to zahtjeva i značajne promjene u strukturi osoblja, načinu rada i prostornim uvjetima. Ovim projektom pružit će se podrška domovima socijalne skrbi, njihovim štićenicima te ostalima koji koriste njihove usluge u prijelazu iz institucionalnog u obiteljsko okruženje ili samostalan život u zajednici uz podršku.
„Aktivna politika deinstitucionalizacije prepoznata je kao jedno od prioritetnih područja u programu Vlade RH, pa tako i unutar sustava socijalne skrbi s ciljem osiguravanja prava na život u zajednici osoba koje još uvijek žive u institucijama, a sve s ciljem njihovog uključivanja u život zajednice na ravnopravnoj osnovi s drugima“ – naglasio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Marin Piletić. „Samim fizičkim preseljenjem osobe, proces deinstitucionalizacije nije završen, već upravo suprotno, tek je započeo. Stoga su povećanje dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga, uz regionalnu ravnomjernost i dalje reformski prioriteti za Hrvatsku. Alternativni oblici života i usluge u zajednici, koje je potrebno kontinuirano unaprjeđivati, nisu privilegij, nego pravo djece, mladih i osoba s invaliditetom, kao i njihovih roditelja.“
Prema dogovoru Ministarstva i Svjetske banke u sklopu provedbe projekta tehničke pomoći izradit će se individualni planovi transformacije za 38 državnih domova socijalne skrbi koji još nemaju individualne planove ili nisu pokrenuli proces prijelaza s institucionalne skrbi. U planu je i uspostava sustava praćenja procesa prijelaza s mjerljivim pokazateljima postignutih rezultata.
„Danas je gotovo univerzalno prihvaćeno da je biti dio zajednice ključno za razvoj ljudi i da su institucije često ograničavajuće i neprimjerene za one koji u njima borave“ – izjavio je direktor Svjetske banke za Hrvatsku
Jehan Arulpragasam. “Prema iskustvima osoba koje žive u obiteljskom okruženju ili koriste programe podrške u zajednici, dokazano je da život u zajednici, uz dostupnost i pristupačnost usluga, dovodi do napretka u učenju i razvoju vještina, povećava izglede za zaposlenje, poboljšava zdravstveno stanje i potiče otpornost. Možda najznačajnije je to što ljudi koji primaju ovakvu podršku, a i zajednice u kojima žive, primjećuju općenito poboljšanje kvalitete života.“
Govoreći o iskustvu deinstitucionalizacije i transformacije Centra za pružanje usluga u zajednici
Izvor Selce, ravnatelj
Nikica Sečen rekao je: “Procesom transformacije i deinstitucionalizacije ustanova socijalne skrbi otvorena nam je mogućnost pružanja i drugih usluga u zajednici. Cjelokupan proces zahtijevao je paralelnu provedbu tri procesa: deinstitucionalizacije, transformacije te prevencije institucionalizacije i razvoja izvaninstitucijskih usluga u zajednici. Na temelju višegodišnjeg iskustva možemo zaključiti da su ovi procesi bili apsolutno opravdani jer je na području našeg djelovanja bilo puno manje izdvajanja djece iz obitelji i svaka udomiteljska obitelj ima dostupnu i kontinuiranu podršku.“
Na konferenciji su također predstavljeni primjeri dobre prakse prijelaza s institucionalne skrbi u Hrvatskoj, a čula su se i iskustva pojedinaca koji su iselili iz ustanova i danas žive samostalno, uključeni u zajednicu. Projekt će se provoditi tijekom dvije godine, do konca 2024., a sufinanciran je sredstvima Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda + (ESF+).
Pisane vijesti
