Na 118. sjednici Vlade RH, održanoj u četvrtak, 12. svibnja 2022., između ostaloga, prihvaćen je Prijedlog odluke o donošenju Nacionalnog plana za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine i Akcijskog plana za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2024. godine te Nacrt prijedloga zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (EU).
Nacionalni plan za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine i Akcijski plan za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine
Nacionalni plan za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine nastavlja kreirati politiku Vlade u zaštiti prava djece, s ciljem osiguranja uvjeta zaštite prava svakog djeteta bez iznimke i davanja prednosti najboljem interesu svakog djeteta.
Svrha donošenja Nacionalnog plana je nastaviti raditi na izgradnji Republike Hrvatske kao socijalno uključive države u kojoj su dječja prava temelj ljudskih prava, osigurava se sveobuhvatna zaštita prava djece, promiču se prava djece te se omogućavaju jednake prilike za svu djecu.
Nacionalni plan predviđa izradu dva provedbena programa Akcijski plan za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2024. godine i Akcijski plan za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2025. do 2026. godine.
Akcijskim planom za razdoblje od 2022. do 2024. godine u pet programskih područja intervencija definirano su tri prioriteta s 24 postavljene mjere unutar pet pripadajućih ciljeva koje jamče bolje uvjete života ranjivim skupinama društva, a obuhvaćene su kroz područja intervencije i realizirat će se kroz aktivnosti. Definirane mjere Akcijskog plana od 2022. do 2024. godine financirat će se iz sredstava Državnog proračuna u ukupnom iznosu od 117,3 milijuna kuna za provedbu mjera iz svih posebnih ciljeva za navedeno razdoblje.
Nadalje, provedba Nacionalnog plana za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine financirat će se iz sredstava Državnog proračuna u ukupnom iznosu od 215,6 milijuna kuna za provedbu mjera iz svih posebnih ciljeva za razdoblje 2022. do 2026. godine.
Također, u tijeku je izrada Nacionalnog akcijskog plana za Europsko jamstvo za djecu, kojim se osiguravaju značajna financijska sredstava iz različitih izvora za provedbu predloženih mjera.
Nacrt prijedloga zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (EU)
Uredba Vijeća (EU) 2019/1111 sastoji se od devet poglavlja, a najopsežnije izmjene uvedene su u području međunarodne otmice djece uvođenjem novog poglavlja kojim se dopunjuje primjena Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece iz 1980. godine.
Zakonom se jasnije određuju pravila postupanja pri upućivanju određenih zamolnica na temelju Uredbe, u pogledu zahtjeva vezanih uz dostavu dokumentacije, sukladno potrebi osiguranja učinkovitog i žurnog postupanja u predmetima koji se tiču roditeljske odgovornosti.
Nadalje, Zakonom je određeno ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi kao Središnje tijelo Republike Hrvatske za provedbu Uredbe te su određeni prije svega sudovi, Hrvatski zavod za socijalni rad i Centar za posebno skrbništvo kao nadležna tijela za njenu provedbu.
Također, Zakonom će se naglasiti važnost provođenja žurnog postupka te važnost dobrobiti djeteta i omogućavanja djetetu izražavanje vlastitoga mišljenja, s naglaskom na nadležnosti Centra za posebno skrbništvo. Zakonom se tijela upućuju na primjenu sekundarnog zakonodavstva Europske unije kojim se uređuje uporaba videokonferencije i potiče izravna sudačka komunikacija te se dodatna vrijednost uvodi odredbom o mirnom rješavanju spora.
Ovim Zakonom se dodatno uređuje proces prijenosa nadležnosti u postupcima o roditeljskoj odgovornosti između sudova različitih država, rukovodeći se najboljim interesom djeteta.
Foto: Hina
Pisane vijesti
