Na 95. sjednici Vlade Republike Hrvatske je, između ostaloga, prihvaćen set zakona koji čini dio reforme sustava socijalne skrbi te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada.
Povećanje iznosa osobne invalidnine na 1750 kuna uz ukidanje cenzusa
Radi se o sedam zakona koji su dio reforme sustava socijalne skrbi, a uz koje su vezana i tri nacionalna plana koja je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednicama tijekom prosinca.
Uvodno govoreći o reformi socijalne skrbi ministar Josipa Aladrović napomenuo je kako se uvođenjem ovih zakona, iz perspektive korisnika i iz perspektive sustava, očekuju značajna unaprjeđenja, a izrađeni su u suradnji s organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom i udrugama.
Zakon o socijalnoj skrbi je temeljni propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakonom se predviđa redefiniranje zajamčene minimalne naknade uz istovremeno povećanje s 800 na 1000 kuna, definira se i povećanje iznosa osobne invalidnine s 1500 na 1750 kuna te ukidanje cenzusa za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu.
Također, redefinira se naknada za troškove stanovanja, povećava se iznos naknade za osobne potrebe korisnika, prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja. Ujedno se proširuje krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja čime se potiče ostanak djeteta s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u vlastitom domu i sprječava njihova institucionalizacija. Propisuju se i nove usluge kao što je sveobuhvatna procjena i planiranje, prethodna stručna procjena, socijalno mentorstvo i psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja.
Novim načinom ugovaranja socijalnih usluga pojednostavit će se postupak javnog poziva za podnošenje ponude i sklapanje ugovora te će se omogućiti jedinstven pristup mreži za pružanje usluga i standardizacija procesa i kvalitete usluga, jednakost i transparentnost u financiranju.
Zakonom se također predlaže i osnivanje tri javne ustanove. Osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao javne ustanove koja će poslove iz svoje djelatnosti obavljati u središnjem i područnim službama. Cilj osnivanja Obiteljskog centra kao samostalne ustanove je provedba aktivnosti i programa usmjerenih na preventivni i tretmanski razvoj aktivnosti za djecu mlade i obitelj. Također, planira se osnivanje Akademije socijalne skrbi kao javne ustanove u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja, stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi. Ujedno se Zakonom predlaže i osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe kako bi se sustav socijalne skrbi otvorio korisnicima.
Ciljevi koje se želi postići Zakonom su strukturna i kvalitativna promjena centara za socijalnu skrb kroz osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, zatim rasterećenje i umanjenje javnih ovlasti i jačanje stručnog rada kao i razvoj i odvajanje obiteljskih centara kao samostalnih ustanova te širenje i dostupnost usluga na razini lokalne zajednice.
„Uz sve navedeno, sigurni smo da će povećanje naknada rezultirati i smanjenjem stope siromaštva, odnosno broja osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji“, zaključio je ministar.
Zakonom o udomiteljstvu redefinirat će se posebni uvjeti za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu na način da se omogući obavljanje specijaliziranog udomiteljstva udomiteljima koji već obavljaju udomiteljstvo i imaju trogodišnje iskustvo u pružanju usluga smještaja djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi.
„Smatramo da ćemo ovim novim prijedlogom Zakona, uz fleksibilizaciju uvjeta i povećanje naknada, povećati broj udomitelja, osigurati određen broj specijaliziranih udomitelja za djecu te postići regionalnu ravnomjernost udomiteljstva, poboljšati kvalitetu skrbi u udomiteljskim obiteljima kao i povećati broj djece u udomiteljskim obiteljima što ide u svrhu sprječavanja institucionalizacije“, rekao je ministar
Aladrović.
Preostalih pet zakona koji se odnose na reguliranje profesije u sustavu socijalne skrbi baziraju se na profesijama socijalnih radnika, psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora, psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta. Zakonima se želi postići usklađivanje Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija s drugim propisima kojima se uređuju regulirane profesije, ali i postići kvalitetniji i ažurniji rad Komora u samom razvoju profesije.
Na samom kraju izlaganja, ministar Aladrović je zahvalio na međuresornoj suradnji te napomenuo da će se za ovaj cijeli set zakona u 2022. godini izdvojiti više od
500 milijuna kuna više nego u 2021.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada
Izmjene i dopune Zakona o tržištu rada donose se radi usklađivanja s novim Zakonom o socijalnoj skrbi kojim se, u okviru reforme sustava socijalne skrbi, mijenja stvarna nadležnost u postupcima priznavanja prava na naknadu do zaposlenja. Umjesto centara za socijalnu skrb, o navedenom pravu odlučivat će Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno propisima o zapošljavanju.
„Zakonom će se omogućiti nezaposlenim osobama s invaliditetom da na jednom mjestu dobiju profesionalnu uslugu podrške i pomoći u traženju posla s jedne strane te određenu materijalnu pomoć, s druge strane“, naglasio je ministar
Aladrović.
Pisane vijesti
