Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u petak je objavio da je potpore za skraćenje radnog vremena produžio do kraja ove godine, a potpore za očuvanje radnih mjesta u iznosu do 4.000 kuna u djelatnostima pogođenim koronavirusom dopunio je i posljedicama katastrofe na potresom pogođenim područjima za siječanj i veljaču.
Naime, Upravno vijeće HZZ-a na današnjoj je sjednici donijelo odluku o izmjenama i dopunama uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2021. godini.
"Najvažnije novine uključuju produženje potpore skraćivanje radnog vremena do 31. prosinca 2021., kao i dopunu potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (Covid-19) i posljedicama katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije za siječanj i veljaču", navodi se u priopćenju HZZ-a.
Izmjenama, Potporu skraćenja radnog vremena moći će ostvariti poslodavci za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, i to do najviše 90% radnih sati prema kalendaru radnog vremena koja na godišnjoj razini ne može biti viša od 70% godišnjeg fonda radnih sati.
Ističe se i kako će poslodavci s područja u kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom - Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, "bez obzira na djelatnost i pad prometa, i to u slučaju kada su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodi procesi bitno smanjeni ili onemogućeni, imati pravo na potporu u iznosu od 4.000 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu".
Objektivni razlozi su, kako se pojašnjava, nastale znatne štete uzrokovane potresom na poslovnim ili proizvodnim pogonima i/ili nemogućnost dolaska radnika na posao temeljem čega se ne može uspostaviti normalno poslovanje odnosno proizvodnja.
"Zbog izvanrednih okolnosti izazvanih potresom nastoji se pomoći poslodavcima s područja Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije kako bi očuvali poslovnu aktivnost", ističu iz HZZ-a.
Inače, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović jučer je najavio kako će sva područja koja su pogođena potresom, odnosno poduzetnici i zaposlenici s tih područja ući u mjeru očuvanja radnih mjesta od 4000 kuna. Ministar očekuje da će to biti 20.000 zaposlenika, što je oko 160 milijuna kuna pomoći za očuvanje radnih mjesta za prva dva mjeseca ove godine. Aladrović je sinoć u Dnevniku Nove TV ustvrdio i da se ta mjera za potresom pogođena područja može izdržati koliko god to bude potrebno.
HZZ u priopćenju s današnje sjednice Upravnog vijeća ističe i kako Zavod, s obzirom na stanje u gospodarstvu, i dalje nastoji svoje aktivnosti usmjeravati na očuvanje radnih mjesta u djelatnostima i sektorima koji su najugroženiji te pomoći poslodavcima kod kojih je zbog koronavirusa došlo do privremenog smanjenja opsega posla.
Izvijestili su i kako se potpora za očuvanje radnih mjesta u zaštitnim radionicama, integrativnim radionicama i radnim jedinicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom čija je djelatnost pogođena koronavirusom nastavlja provoditi do 30. lipnja.
Nacionalni stožer civilne zaštite danas je objavio da epidemiološke mjere ograničavanja okupljanja, zabrane rada restorana i kafića te ograničavanja radnog vremena radi sprječavanja širenja koronavirusa ostaju na snazi do kraja siječnja. Imajući u vidu našu situaciju i situaciju u europskom okruženju, nema utemeljenja za popuštanje mjera koje su na snazi i one se produžuju do 31. siječnja, izjavio je načelnik Stožera Davor Božinović na konferenciji za novinare.
Zapošljavanje stranih radnika - test tržišta rada neće trebati za 40-ak zanimanja
S obzirom da je 1. siječnja ove godine na snagu stupio Zakon o strancima koji na drugačiji način regulira zapošljavanje stranih radnika, odnosno državljana trećih zemalja, Upravno vijeće HZZ-a danas je donijelo i odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada.
Riječ je o 40-ak zanimanja među kojima su primjerice zidar, tesar, armirač, fasader, klesar, soboslikar, vodoinstalater, bravar, limar, automehaničar, autolimar, mesar, pekar, slastičar, programer, sistemski administrator itd.
Izvor: Hina
Pisane vijesti
