Brak
Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca.
Brak se sklapa suglasnom izjavom žene i muškarca u građanskom pred matičarom ili vjerskom obliku s učincima građanskoga braka pred službenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima uređene pravne odnose.
Izbor prezimena kod sklapanja braka, nevjesta i ženik određuju sporazumno.
Brak može sklopiti osoba koja je navršila osamnaest godina života (punoljetnost). Iznimno, uz odobrenje suda, brak može sklopiti maloljetna osoba koja je navršila šesnaest godina života ako sud utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak te da je sklapanje braka u skladu s dobrobiti te osobe.
Brak ne mogu međusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi sestra i brat, polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom, ili bratom, ili polubratom svojega roditelja, djeca sestara i braće te polusestara i polubraće. Ova odredba se primjenjuje i na odnose nastale posvojenjem.
Brak ne može sklopiti osoba nesposobna za rasuđivanje.
Osoba lišena poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na osobna stanja, brak može sklopiti uz odobrenje skrbnika ili suda, ako je skrbnik odbio dati pristanak.
U braku su bračni drugovi ravnopravni. Bračni drugovi sporazumno odlučuju o rađanju i podizanju djece te o obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici.
Bračni drugovi zajednički određuju mjesto stanovanja tj. adresu, odnosno kuću ili stan za sebe i djecu koji će predstavljati njihov obiteljski dom.
Poveznica Obiteljski zakon (Narodne novine 103/15, 98/20)
Razvod braka
Razvod braka pokreće se tužbom jednog bračnog druga ili prijedlogom oba bračna druga za sporazumni razvod braka. Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu dužni su prije podnošenja prijedloga na sudu za razvod braka, podnijeti zahtjev u centru za socijalnu skrb za obvezno savjetovanje.
Svrha obveznog savjetovanja je upoznavanje bračnih drugova s mogućnosti da se prethodno uključe u obiteljsko odnosno bračno savjetovalište, upoznavanje s pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka, upućivanje u dobrobit djeteta prilikom donošenja odluka u brakorazvodu te izrada plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Ako bračni drugovi u postupku obveznog savjetovanja nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, obvezni su sudjelovati i na prvom susretu obiteljske medijacije, osim u slučajevima tvrdnje o postojanju obiteljskog nasilja.
Plan
o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum kojim su roditelji dogovorili zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi po prestanku zajedničkog života. Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sadrži: mjesto i adresu stanovanja djeteta; vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja; način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti i pristanka pri donošenju odluka važnih za dijete; način razmjene važnih informacija o djetetu; visini uzdržavanja djeteta; način na koji će rješavati buduća sporna pitanja te mogu urediti i druga pitanja koja smatraju bitnim za dijete.
Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi stječe svojstvo ovršne isprave, ovjerom i odobrenjem suda. Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi može biti uređeno i odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja koji su postigli u postupku na sudu.
U slučaju nepostizanja sporazuma, sud donosi odluku o roditeljskoj skrbi. U postupku donošenja odluke, kada nema sporazuma roditelja, sud utvrđuje mišljenje djeteta, imenuje djetetu posebnog skrbnika koji će zastupati dijete na sudu te može zatražiti stručno mišljene centra za socijalnu skrb ili sudsko vještačenje.
Poveznica: Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 103/15 i 98/19)
Imovinski odnosi bračnih drugova
Bračni drugovi mogu imati vlastitu imovinu i bračnu stečevinu.
Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina.
Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na drugačijem pravnom temelju (npr. nasljeđivanje, autorsko djelo).
Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.
Bračni drugovi su suvlasnici bračne stečevine u jednakim dijelovima, ako nisu drugačije uredili bračnim ugovorom.
Bračni drugovi mogu sklopiti bračni ugovor kojim se uređuju imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. Potpisi bračnih drugova u bračnom ugovoru moraju bit ovjereni kod javnog bilježnika.
Prema trećim osobama uglavci ugovora o upravljanju ili raspolaganju imovinom imaju pravni učinak ako su upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nužan za stjecanje prava.
Bračni drugovi sporazumno određuju mjesto stanovanja i obiteljsku kuću odnosno stan koji predstavlja obiteljski dom za njih i djecu. Bračni drug ne smije za trajanja braka otuđiti ili opteretiti obiteljsku kuću ili stan koji predstavlja bračnu stečevinu, a ujedno je i obiteljski dom u kojem stanuje drugi bračni drug i njihova djeca, bez pisane suglasnosti drugoga bračnog druga.
Za poslove redovite upravljanja bračnom stečevinom smatra se da je drugi bračni drug dao svoju suglasnost ako se ne dokaže suprotno.
Za izvanredne poslove na nekretninama ili pokretninama koje se upisuju u javne upisnike potrebno je zajedničko poduzimanje posla ili pisana suglasnost drugoga bračnog druga s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika.
Imovinski odnosi nakon prestanka braka uređuju se sporazumom na sudu ili odlukom suda, ako nisu uređeni bračnim ugovorom.
Po prestanku braka, ako se nisu sporazumjeli, na zahtjev bračnog druga s kojim djeca stanuju, sud može odrediti pravo stanovanja na nekretnini koji predstavlja bračnu stečevinu i obiteljski dom, a najdulje do razvrgnuća suvlasništva na nekretnini koja predstavlja obiteljski dom.
Bračna i izvanbračna zajednica su Zakonom izjednačene te se imovinski odnosi bračnih drugova odnose i na izvanbračne drugove.
Kontakt podatci Središnjeg tijela i Prijamnog tijela te Otpremnog tijela Republike Hrvatske:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Trg Nevenke Topalušić 1
10000 Zagreb
Telefon: 01 555 7111
Telefon za pozive izvan Republike Hrvatske: +385 1 555 7111
Telefaks: 01 555 7222
E-mail: ministarstvo@mdomsp.hr
(Služba za međunarodnu suradnju u području zaštite djece)
Poveznica: Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 103/15 i 98/19)
Pomozite da postanemo bolji svojim komentarima:
