Humanitarne akcije

Humanitarna akcija, sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 156/03. - u daljnjem tekstu: Zakon), definirana je kao vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika odnosno korisnike ili za definiranu svrhu, po čemu se humanitarna akcija razlikuje od stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći kao kontinuiranog djelovanja.

Humanitarnu akciju mogu, uz preduvjet pribavljanja rješenja nadležnog upravnog tijela u županiji odnosno Gradu Zagrebu (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) provesti:

stalni prikupljači humanitarne pomoći
neprofitne pravne osobe koje nemaju priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći
profitne pravne osobe i
fizičke osobe koje imaju prebivalište/boravište u Republici Hrvatskoj.

Zakonom nije ograničen broj humanitarnih akcija koje pojedini organizator može provesti na godišnjoj razini, ali je određeno njihovo trajanje koje ne može biti duže od 90 dana, ali se uslijed posebnih okolnosti, na zahtjev organizatora, trajanje humanitarne akcije može produljiti na dodatnih 90 dana.

Trajanje humanitarne akcije može se prekinuti, na zahtjev organizatora, uslijed određenih okolnosti - ako je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena ili je prestala ili su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije.

Humanitarnom akcijom, u smislu Zakona, ne smatraju se dobrotvorne priredbe i slične aktivnosti koje organizira zaklada, radi stjecanja imovine u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje djelovanje zaklada, kao ni humanitarne aktivnosti koje provode tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Fizička osoba ne može biti organizator humanitarne akcije ako prikuplja humanitarnu pomoć za svoje osobne potrebe, potrebe bračnog ili izvanbračnog druga, životnog ili neformalnog životnog partnera, srodnika u ravnoj lozi i srodnika u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva.

Zakonom je propisano da fizička osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja troškova redovnog poslovanja pravne osobe (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga, i sl.) kao i da pravna osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja vlastitih troškova redovnog poslovanja (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.), niti troškova redovnog poslovanja bilo koje druge pravne osobe.

Zahtjev za provođenje humanitarne akcije (u daljnjem tekstu: Zahtjev) podnosi se nadležnom upravnom tijelu kroz Jedinstvenu elektroničku evidenciju humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Elektronička evidencija), najkasnije 15 dana prije planiranog početka humanitarne akcije. Iznimno, Zahtjev se može podnijeti i u kraćem roku kada to zahtijevaju izvanredne okolnosti uslijed opasnosti za život i zdravlje ljudi (članak 32. Zakona), odnosno humanitarna akcija može se provesti i prije nego organizator humanitarne akcije pribavi rješenje o odobrenju provođenja humanitarne akcije, pod uvjetom da je podnio Zahtjev nadležnom upravnom tijelu te dostavio dokaz o otvorenom računu za humanitarnu akciju.

Zakonom je propisana dokumentacija (članak 33.) koja se mora dostaviti uz Zahtjev, a određena je prema pojedinom podnositelju Zahtjeva (stalni prikupljač humanitarne pomoći, neprofitna pravna osoba koja nema priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, profitna pravna osoba i fizička osoba).

Tako su neprofitna pravna osoba koja nema priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, profitna pravna osoba i fizička osoba, uz Zahtjev dužne dostaviti sljedeću dokumentaciju: plan provođenja humanitarne akcije, plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći, broj računa za humanitarnu akciju i dokaz da se protiv pravne osobe i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi ili protiv fizičke osobe ne vodi postupak iz članka 15. stavka 1. podstavka 8. Zakona, uz napomenu da dio dokumentacije pribavlja nadležno upravno tijelo (dokaz o nekažnjavanju za kaznena djela i prekršaje, te dokaz o upisu pravne osobe u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj, dokaz o nepostojanju duga pravne osobe po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava).

Sukladno Zakonu, stalni prikupljač humanitarne pomoći mora prijaviti svaku aktivnost koja ima obilježja humanitarne akcije, odnosno ukoliko organizira humanitarne akcije dužan je za svaku humanitarnu akciju pribaviti rješenje kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, ali pritom nije dužan ponovno dokazivati okolnosti koje je već dokazao u postupku izdavanja rješenja za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći (nekažnjavanje, okolnost da se protiv pravne osobe, odnosno odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi kazneni postupak).

Tako je stalni prikupljač humanitarne pomoći uz Zahtjev dužan dostaviti sljedeću dokumentaciju: plan provođenja humanitarne akcije, plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći i broj računa za humanitarnu akciju. Na ovaj način stalni prikupljači humanitarne pomoći dobivaju povlasticu povoljnijeg tretmana glede dokazivanja postojanja uvjeta za organiziranje humanitarne akcije.

Organizatori humanitarnih akcija uz Zahtjev nisu dužni dostaviti broj računa za humanitarnu akciju ako se radi o humanitarnoj akciji u kojoj se prikupljaju isključivo materijalna dobra ili se humanitarna akcija organizira u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem tako da su u tom slučaju dužni nadležnom upravnom tijelu dostaviti samo podatak o broju računu na kojem će se primati uplate financijskih sredstava, pod uvjetom da taj račun nije osobni transakcijski račun fizičke osobe odnosno transakcijski račun pravne osobe namijenjen redovitom poslovanju.

Sukladno Pravilniku o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći („Narodne novine“, br. 14/24.) već prilikom podnošenja Zahtjeva organizator humanitarne akcije je dužan naznačiti vrstu humanitarne akcije koju želi organizirati (Liječenje bolesti; Liječenje djece; Liječenje odraslih osoba; Rehabilitacija djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom; Nabava medicinskih uređaja i opreme; Nabava ortopedskih i drugih pomagala; Zadovoljavanje stambenih potreba socijalno osjetljivih skupina; Zadovoljavanje potreba za hranom, prehrambenim artiklima, higijenskim potrepštinama, odjećom i obućom; Unaprjeđenje uvjeta odgoja i obrazovanja; Obnova javnih i drugih objekata; Smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem; Ublažavanje ili sprječavanje mogućih uzroka socijalne isključenosti; Ostale humanitarne akcije u smislu Zakona o humanitarnoj pomoći).

Nadležno upravno tijelo odbit će Zahtjev, ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti propisani Zakonom ili ako utvrdi da aktivnosti iz dostavljenog plana provođenja humanitarne akcije ne opravdavaju svrhu humanitarne akcije.

Zakonom je propisano da organizator humanitarne akcije može provesti humanitarnu akciju nakon izvršnosti rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije izdanog od strane nadležnog upravnog tijela za svaku pojedinu akciju.

Izreka rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije obavezno sadrži: naziv i trajanje humanitarne akcije, evidencijsku oznaku i oznaku vrste humanitarne akcije (oznaka pod kojom je humanitarna akcija upisana u evidenciju humanitarnih akcija) i broj računa za humanitarnu akciju odnosno broj računa na kojem će se zaprimati uplate sredstava ako se financijska sredstva prikupljaju u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem.

Izvršnošću rješenja kojim mu se odobrava provođenje humanitarne akcije organizator humanitarne akcije stječe pravo korištenja logotipa humanitarne akcije i pravo preuzimanja QR koda, kao zaštićenog znaka koji služi za prepoznavanje humanitarne akcije koja se provodi u skladu s odredbama Zakona.

Svaki organizator humanitarne akcije je dužan prilikom provedbe i oglašavanja humanitarne akcije na odgovarajući način istaknuti logotip i QR kod humanitarne akcije. Tako stalni prikupljač humanitarne pomoći koji organizira humanitarnu akciju, uz logotip i QR kod humanitarne akcije, može istaknuti i logotip i QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći.

Organizator humanitarne akcije, sukladno Zakonu, je dužan prikupljena financijska sredstva voditi na računu za humanitarnu akciju (transakcijski račun otvoren za pojedinu humanitarnu akciju na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni transakcijski račun fizičke osobe odnosno transakcijski račun pravne osobe namijenjen redovnom poslovanju), a prikupljenu humanitarnu pomoć u vidu materijalnih dobara dodijeliti korisniku u roku od osam dana od dana zaprimanja materijalnih dobara, te je odgovoran za raspolaganje financijskim sredstvima i drugim oblicima humanitarne pomoći prikupljene u svakoj pojedinoj humanitarnoj akciji do podmirenja iskazane potrebe korisnika ili plaćanja izvršitelju usluga koji neposredno korisniku pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, ali je odgovoran i za postupanje s financijskim sredstvima i nedodijeljenim materijalnim dobrima preostalim nakon završetka humanitarne akcije.

Sukladno članku 27. Zakona, organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu, kroz Elektroničku evidenciju, dostaviti izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 30 dana od dana završetka humanitarne akcije, te konačno izvješće u roku od 15 dana nakon posljednje radnje povezane s provedenom humanitarnom akcijom. Međutim, ako nakon završetka humanitarne akcije na računu za humanitarnu akciju postoje financijska sredstva i/ili preostanu materijalna dobra, a koja će se koristiti u duljem vremenskom razdoblju u skladu s planom korištenja prikupljene humanitarne pomoći, organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti privremeno izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 90 dana od dana završetka humanitarne akcije, a nakon toga svakih 90 dana do potpunog utroška sredstava koja se nalaze na računu za humanitarnu akciju, odnosno do potpune podjele materijalnih dobara.
Ujedno, uz izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji, organizator humanitarne akcije dužan je dostaviti i dokaz o zatvaranju računa za humanitarnu akciju.

S obzirom na to da se u praksi dešavaju i situacije u kojima po završetku humanitarne akcije preostanu neutrošena financijska sredstva i/ili nedodijeljena materijalna dobra, Zakonom je određena dužnost organizatora humanitarne akcije da neutrošena financijska sredstava zadrži na računu za humanitarnu akciju, kao i da zadrži nedodijeljena materijalna dobra, ako nastupe određene okolnosti (ako je potreba korisnika podmirena ili je prestala ili su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije), o čemu je dužan obavijestiti nadležno upravno tijelo u okviru izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji (članak 28. Zakona).

Na temelju takvog izvješća nadležno upravno tijelo naložit će organizatoru humanitarne akcije da neutrošena financijska sredstva i/ili nedodijeljena materijalna dobra, uplati na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije iste oznake vrste i/ili ustupi organizatoru humanitarne akcije iste oznake vrste, a na temelju podataka koje dobije od ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) koje vodi Evidenciju organizatora humanitarnih akcija kojima je odobreno provođenje humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj. Na ovaj način osigurava se da novac koji su građani jednom prikupili u određenu svrhu (npr. liječenje djece) zbilja bude utrošen u predmetnu svrhu, na način da se iskoristi za liječenje djeteta na koje se odnosi humanitarna akcija, a u slučaju da preostane određeni višak sredstava ona će se iskoristiti za liječenje nekog drugog djeteta.

Ako u roku od 90 dana od dana podnošenja izvješća (u kojem su navedeni podaci o postojanju neutrošenih financijskim sredstvima i/ili nedodijeljenih materijalnih dobara) ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste vrste, Ministarstvo može rješenjem naložiti organizatoru humanitarne akcije da ta sredstva uplati na račun odobrene humanitarne akcije čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi (npr. liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem i sl.), a nedodijeljena materijalna dobra dodijeli pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost zdravstva ili socijalne skrbi.

Zakon je omogućio korisniku humanitarne akcije korištenje prikupljenih financijskih sredstava za podmirenje troškova nastalih od dana podnošenja Zahtjeva. Isto tako, određena je i dužnost organizatora humanitarne akcije da po završetku humanitarne akcije ili tijekom njezina trajanja, ako se za tim pokaže potreba, podmiri iskazane potrebe korisnika ili izvrši plaćanje pravnoj ili fizičkoj osobi koja pruža usluge korisniku, kao i način isplate sredstava korisniku u situacijama prikupljanja sredstava putem humanitarnog telefonskog broja (po zaprimanju uplate operatora humanitarnog telefonskog broja). Ujedno je propisano da se podmirenje iskazanih potreba korisnika vrši na temelju pisane izjave korisnika, njegovog zakonskog zastupnika ili druge osobe koju korisnik ovlasti, a koja sadrži specifikaciju materijalnih i financijskih potreba korisnika vezanih uz svrhu humanitarne akcije (članak 24. stavak 4.).

Zakonom je propisana i odgovornost korisnika humanitarne akcije za svrsishodno korištenje financijskih sredstava i drugih oblika humanitarne pomoći, kao i dužnost namjenskog trošenja preuzetih materijalnih dobra i financijskih sredstva, sukladno planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći. Ujedno, korisnik je dužan o utrošku materijalnih dobra i financijskih sredstva dostaviti vjerodostojnu dokumentaciju organizatoru humanitarne akcije u svrhu dostave konačnog izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji (članak 26. stavak 3).

Kako bi se zaštitilo korisnika humanitarne akcije, Zakonom su propisane i novčane kazne za prekršaj (u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura) koji učini organizator humanitarne akcije ako iz prikupljenih sredstva ne podmiri iskazane potrebe korisnika ili ne izvrši plaćanje pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, te novčane kazne (u iznosu od 660,00 do 1.320,00 eura) za odgovornu osobu u pravnoj osobi organizatoru humanitarne akcije (članak 65. stavak 3. i 4.).