VARAŽDIN - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić s Proinvesta u Varaždinu pozvao je poduzetnike da se uključe u investicijski ciklus i oporavak hrvatskog gospodarstva. Hrvatsko gospodarstvo može se izvući iz krize isključivo uključivanjem privatnih investitora, dok investicije države mogu biti samo dodatak tome, ali ne i ključan pokretač gospodarskog rasta, kazao je Grčić na trećem po redu Proinvestu, prezentaciji ključnih mjera Vlade za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. Prema aktualnim podacima vidljivo je da se privatni investitori još nisu uključili u investicijski zamah i postoji određeni strah i bojazan ukoliko do toga ne dođe. Ali nismo došli ovdje širiti pesimizam već s optimizmom zajednički krenuti u investicijski ciklus, rekao je Grčić.
EU je ove godine za svoje članice predvidio stagnaciju od 0 posto, a Hrvatskoj pad za 0,4 posto. No ova vlada kaže da možemo biti i pozitivni prvi put od 2008. godine realiziramo li investicijski ciklus. Bilo koja stopa rasta stavila bi nas iznad prosjeka EU, kazao je Grčić. Za ostvarenje gospodarskog rasta ističe nužnost fiskalne konsolidacije, provođenje strukturnih reformi, restrukturiranje i očuvanje radnih mjesta te zajednički investicijski ciklus javnog i privatnog sektora. U tu svrhu država je stvorila zakonodavni okvir kojim se pomaže restrukturiranje tvrtki, otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje likvidnosti, unaprjeđenje poslovne klime, kaže Grčić ističući 60-ak projekta u različitim fazama koje u ovom trenutku u svom portfelju ima Agencija za investicije i konkurentnost.
Govoreći o regiji u koju spadaju Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija, Grčić je istaknuo odvijanje osam investicijskih projekata čija je vrijednost procijenjena na 359 milijuna kuna, a čija realizacija bi trebala otvoriti 1.119 novih radnih mjesta. Grčić je upozorio i kako se kako se danas do novaca teško dolazi. Banke su spremne odobriti kredite za svega 15 posto poduzetnika. A ideja ima, nije točno da nema projekata, kazao je. Pozvao je poduzetnike da se jave s idejama kako bi im se pomoglo u pripremi projekata koji se mogu financirati iz EU fondova te vezano za EU projekte istaknuo kako će u ovoj godini početi provedba projekata vrijednih dvije milijarde kuna, dok su idućih godina predviđa realizacija projekata u iznosu četiri do šest milijardi kuna godišnje.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras podsjetio je na Poduzetnički impuls čija je vrijednost ove godine veća od 730 milijuna kuna. U Hrvatskoj imamo dosta novca i imamo mogućnost plasmana tih sredstva. Nažalost, malo i srednje poduzetništvo teško dolazi do tih novaca i moramo aktivirati alate koji će im to omogućiti, kaže Maras.
Ministar rada i mirovinskoga suatava prof. dr. sc.
Mirando Mrsić, dr. med., najavio je novi zakon o radu potkraj godine kao i izmjene Zakona o zaštiti na radu, mjere koje bi trebale olakšati otvaranje novih radnih mjesta. Ministar Mrsić je ujedno istaknuo porast broja otvorenih novih radnih mjesta u usporedbi sa proteklim godinama, ali i veliki gubitka radnih mjesta u realnom sektoru.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac upozorio je na brojku od 54 tisuće poslovnih subjekata koji su u blokadi dulje od 360 dana te 40 milijardi neizmirenih obaveza, kao i da oko 80 posto nelikvidnosti otpada na 'fikus' tvrtke. Realni sektor je zaista u dubokoj krizi i bez njegove konsolidacije nema gospodarskog rasta, rekao je Lalovac ističući da u Hrvatskoj ima na desetke tisuća tvrtki koje imaju potrebu za predstečajnom nagodbom, dok je zasad to zatražilo nešto više od 3.500 tvrtki. (HINA)
