ZAGREB - Studija isplativosti profesionalne rehabilitacije u Hrvatskoj predstavljena je danas u prostorijama Hrvatskog autokluba. Izradu studije naručio je i financirao Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a studiju je izradio Institut za javne financije. Ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc.
Mirando Mrsić, dr. med., u uvodnom je izlaganju naglasio kako rad i samostalno privređivanje predstavljaju jednu od najvažnijih karika prema samostalnosti svake osobe.
Ministar Mrsić rekao je kako ova studija znači objektivnu potporu novom modelu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom koju uvodimo putem novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji će uskoro u saborsku proceduru. Novi zakon će poticati rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada kao pravilo, a ne kao iznimku. Kroz rad centara za profesionalnu rehabilitaciju stvarat će se osposobljeni i obrazovani kadar kojeg će svi poslodavci u RH zapošljavati kako bi zadovoljili svoje poslovne potrebe, ali i ispunili svoju zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.
" Bitno je naglasiti da se novi sustav profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom temelji na ideji strogo individualnog pristupa osobi s invaliditetom koji će omogućiti pa ćemo umjesto kompenzacijskog i medicinskog modela, konačno imati cjeloviti, ciljani i pojedinačno usmjereni rehabilitacijski pristup uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada", rekao je ministar Mrsić.
Studija isplativosti profesionalne rehabilitacije u Hrvatskoj pokazala je da je korist profesionalne (radne) rehabilitacije u odnosu na ukupne troškove značajna čak i za osobe koje ostvaruju 70% prosječne bruto plaće, jer bi se za takve osobe troškovi rehabilitacije pokrili plaćenim porezima i doprinosima već nakon dvije do tri godine rada. Ovisno o promatranom scenariju, ukupna na danas preračunata buduća vrijednost koristi profesionalne (radne) rehabilitacije iznosi od najmanjih 170 do čak najviših 325 tisuća kuna u slučaju neisplaćivanja pomoći tijekom zaposlenosti, odnosno od 131 do 273 tisuće kuna u slučaju isplaćivanja pomoći dok je osoba s invaliditetom u radnom odnosu.
Dobiveni rezultati jasno pokazuju kako je svakako potrebno poticati razvoj i primjenu programa rehabilitacije osoba s invaliditetom, budući da oni pružaju brojne socijalne, sociološke i ekonomske pogodnosti koje se ostvaruju trajnim uključivanjem osoba s invaliditetom u tržište rada.
