Na 85. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te je dano mišljenje Hrvatskom saboru na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
Predstavljajući Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, državna tajnica Majda Burić istaknula je da je njegov cilj dodatno unaprijediti područje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom te otkloniti nedostatke koje su uočeni tijekom primjene važećeg Zakona.
U odnosu na sadašnji zakonski okvir prema kojem centre za profesionalnu rehabilitaciju zajednički osnivaju Vlada Republike Hrvatske i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Konačnim prijedlogom zakona predlaže se da centre osniva isključivo Vlada Republike Hrvatske.
„Centri za profesionalnu rehabilitaciju time postaju ujedno i proračunski korisnici državnog proračuna, a sredstva za njihov rad financirat će se iz namjenskih prihoda uplaćenih s osnove novčane naknade zbog neispunjenja kvotne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom“, pojasnila je državna tajnica.
Izmjenama i dopunama Zakona predlaže se proširiti namjenu sredstava prikupljenih s osnove novčane naknade i na taj način omogućiti da se navedena sredstva mogu, osim za poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, koristiti i za održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije.
„Preuzimanjem osnivačkih prava nad centrima i osiguravanjem sredstava za njihov rad, ujednačit će se međusobni položaj centara i stvoriti sve potrebne uvjete za daljnji razvoj sustava profesionalne rehabilitacije, te bolju i učinkovitiju integraciju osoba s invaliditetom na tržište rada“, zaključila je.
Također, dano je Mišljenje Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu saborskog zastupnika Miranda Mrsića. Kako je pojasnila državna tajnica Prijedlogom se predlaže uvođenje obveze poslodavca da na zahtjev radnika o izmjeni radnog vremena pisano obrazloži razloge odbijanja. Vlada Republike Hrvatske smatra da važeću odredbu ne treba mijenjati jer u svom sadržaju dovoljno uređuje odnos poslodavca i radnika u vezi promjene radnog vremena te da bi predloženo predstavljalo neopravdano administrativno opterećenje poslodavcima, a ne bi doprinijelo zaštiti interesa radnika.
Nadalje, predlaže se i mogućnost rasporeda radnog vremena tako da se sastoji od osnovnog i varijabilnog dijela. Funkcionalnost predložene odredbe, kazala je, nije jasna obzirom da se radi tek o mogućnosti, a u praksi postoje brojni slučajevi gdje poslodavci iz objektivnih razloga neće biti u mogućnosti udovoljiti takvom zahtjevu.
Govoreći o prijedlogu da se iz važećeg zakona briše odredba prema kojem radnik u mirovinu odlazi sa 65 godina i minimalno 15 godina radnog staža, državna tajnica je naglasila da Zakon o radu dopušta dogovor poslodavca i radnika o nastavku radnog odnosa i nakon što radnik navrši spomenute godine života i mirovinskoga staža, odnosno da se ne propisuje gornja dobna granica zapošljavanja starijih radnika, stoga važeće odredbe predstavljaju bolje zakonsko rješenje.
