Gostujući u televizijskoj emisiji „U mreži politike“ ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc.Marko Pavić govorio je o mjerama za poticanje zapošljavanja, problematici rada na crno te predstojećoj mirovinskoj reformi.
Politikama koje Vlada provodi procjenjujemo da ćemo u mjere politike zapošljavanja ove godine uključiti 50 tisuća ljudi. Posebice želimo povećati trajno zapošljavanje u privatnom sektoru, a povećavajući plaće želimo potaknuti mlade da ostanu u Hrvatskoj, kazao je ministar Pavić u uvodu.
Istaknuo je da su u Hrvatskoj zabilježeni pozitivni trendovi; rekordno niska nezaposlenost od 194 tisuće osoba, 54.000 više zaposlenih u trećem kvartalu 2017. u odnosu na godinu prije što je posljedica i rasta BDP-a, gospodarskog oporavka, porezne reforme i rekordne turističke sezone.
Vlada si je postavila za cilj do 2020. godine postići stopu zaposlenost od 68 % istaknuo je, a to se prije svega postiže rastom gospodarstva i stvaranjem radnih mjesta više dodane vrijednosti, kako bismo zadovoljili mlade ljude i potaknuli ih da ostanu u zemlji.
„U tom smo smislu prošle godine pokrenuli paket mjera Od mjere do karijere u vrijednosti 1,6 milijarde kuna, a mjere su usmjerene u poticanje trajnog zapošljavanja u privatni sektor“, kazao je ministar i nadodao da je u tom paketu SOR dodatno ograničen, a sustav pripravništva ojačan, te će se u privatnom sektoru sufinancirati u iznosu od 50 posto pripravničke plaće.
Druga mjera koju je ministar istaknuo je samozapošljavanje pri čemu Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi edukaciju za korisnike, a prvu godinu poslovanja preživi 80 posto tvrtki koje su osnovane uz potporu, što je odličan rezultat. Ove je godine potpora povišena s 35 na 55 tisuća kuna, ako poduzetnik uzme dvije osobe na SOR onda potpora iznosi 70 tisuća kuna. Poduzetnici se mogu udružiti u obrt ili u trgovačko društvo a ako se udruži do pet osoba u zadrugu, mogu dobiti 270 tisuća kuna, što je posebno zanimljivo za ruralna područja.
Odgovarajući na pitanje o iseljavanju, ministar Pavić je istaknuo kako je Vlada apsolutno svjesna problema i zbog toga je prišla cjelovitim mjerama. Uz provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja, primarni je cilj Vlade aktivirati domaću radnu snagu, omogućiti rast plaća privatnom i javnom sektoru. Iz ESF-a imamo 800 milijuna kuna za informatizaciju državne i javne uprave i ta će sredstava osigurati bolje administriranje europskih fondova.
Zbog paradoksa da je 196 tisuća ljudi na burzi, a da nedostaje radne snage, proveli smo anketu među svim nezaposlenima, 24 tisuće njih izrazilo je želju da radi u sezoni, nastavio je i dodao kako su se u tom smislu organizirali Dani poslova u turizmu za što je interes bio velik; preko 6000 ljudi je posjetilo preko 70 poslodavaca – izlagača. Podignute su i kvote za uvoz radne snage na 22 tisuće novih radnika plus devet tisuća produljenja starih dozvola, a u ožujku će se potpisati i sporazum s BIH o sezonskim i izaslanim radnicima.
„Da u našim mjerama nismo zaboravili ni stariju radnu snagu koja je manje mobilna, a također ni dugotrajno nezaposlene osobe govori između ostalog i projekt – Zaželi, zapošljavanje žena“, istaknuo je ministar. Dugotrajno nezaposlene žene se zapošljavaju kao domaćice u starijim domaćinstvima, planira se uključiti 4 tisuće žena i 16 tisuća starijih kućanstava.
Projekt se financira iz ESF-a, a provodi se u suradnji jedinica lokalne i regionalne samouprave i udruga. U sklopu projekta osiguran je i novac za prijevoz, nabavu bicikala, a osigurana su i sredstva za edukaciju tih žena kako bi ih se možda potaklo i da se samozaposle nakon proteka od dvije godine.
Jedna od kampanja koju provodi Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je i borba protiv rada na crno, projekt vrijedan milijun eura koji je 95% financiran iz ESF-a, a cilj je ojačavanje inspekcije rada i nabava opreme za veću učinkovitost. Sama kampanja usmjerena je prema javnosti, prema poduzetnicima i radnicima. Više je vrsta „rada na crno“, od neprijavljivanja radnika, isplate dijela plaće na ruke, prijave na pola radnog vremena, neregularnog zapošljavanje stranih radnika kao i neisplate dodataka za prekovremeni rad. To je problematika s kojom se susreću sve zemlje, stoga je cilj kampanje promocija pozitivnih aspekata prijavljenog rada.
Govoreći o mirovinskoj reformi, ministar je podsjetio da trenutačno imamo 1,2 milijuna umirovljenika, a samo 19 posto njih je odradilo puni radni staž. "Prethodna se reforma ticala uvođenja II mirovinskog stupa, a cilj predstojeće cjelovite reforme će biti osiguravanje dugoročne opstojnost mirovina i njihova adekvatnost", zaključio je ministar.
Foto: Mreža TV /screenshot
