U Banskim dvorima održana je 70. sjednica Vlade Republike Hrvatske, na kojoj se, među ostalim, govorilo o minimalnim plaćama, kvoti za zapošljavanje stranih radnika, Temeljnom kolektivnom ugovoru te o sklapanju dvaju sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine vezane uz sezonske i izaslane radnike.
U sklopu Nacrta prijedloga zakona o izmjeni Zakona o
minimalnoj plaći, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona te Prijedloga uredbe o visini minimalne plaće predsjednik Vlade RH najavio je paket mjera. Ministar Pavić istaknuo je kako je paket mjera rezultat socijalnog dijaloga. Vlada je već prošle godine povisila minimalne plaće za 5%, a poslije ovogodišnjeg povišenja od 5%, minimalna plaća sada iznosi 42,9% prosječne plaće. Od 2013. do 2016. godine minimalna plaća porasla je za samo 4,5%, odnosno 135 kuna bruto. Trenutno se tako nalazimo na sredini europske ljestvice, a cilj je ubuduće doseći 50% prosječne plaće. Dodaci: prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom/blagdanom - neće ulaziti u cijenu minimalne plaće, nego će se plaćati dodatno.
Osim za radnike, ovaj paket mjera pomoći će i poslodavcima, kojima će se obračun doprinosa na osnovicu za minimalnu plaću smanjiti za 50% te će po radniku pasti za 104 kn. Uveli su se i osigurači: tu će olakšicu moći koristiti samo oni koji su minimalnu plaću isplatili u proteklih godinu dana. Također, prehrana i smještaj za sezonske radnike neće biti oporezivani, kao ni dar poslodavca radniku, a ni voda, topli i hladni napitci koje poslodavac o svom trošku osigurava na radnom mjestu.
Sljedeći je korak prema Europskoj komisiji uputiti paket mjera za zadržavanje zaposlenosti u radnointenzivnim industrijama, industrijama drva, kože, tekstila i metala, kako bi se osigurale potpore kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje, odnosno povećali konkurentnost i zapošljavanje.
Ministar Pavić naglasio je kako je taj paket mjera produkt međusobne suradnje ministra financija Zdravka Marića i potpredsjednice Vlade Martine Dalić, odnosno cijele vlade.
Također, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog zaključka o prihvaćanju Nacrta
Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Temeljni kolektivni ugovor istekao je 1. kolovoza s produljenom primjenom od tri mjeseca, a novi ugovor rezultat je pregovaračkog procesa koji je trajao dva i pol mjeseca.
Predstavljajući prijedlog, ministar rada i mirovinskoga sustava istaknuo je da su ove godine plaće u državnim i javnim službama povećane za 6%, da se tijekom pregovora razgovaralo o materijalnim i nematerijalnim pravima te da je tekst ugovora pročišćen i usklađen s odredbama drugih zakona. Nadodao je: „Dogovorena je osnovica plaće u iznosu od 5.421,54 kn, isplata regresa i božićnice, a dodatno smo unaprijedili sustav prijevoza. Svaki kolektivni ugovor rezultat je kompromisa – socijalnog dijaloga između Vlade i sindikata“.
Nadalje, na sjednici Vlade usvojena je odluka o utvrđivanju
godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2018. godinu. Ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje iznosi 31.000; od čega je 22 tisuća dozvola za novozaposlene, a devet tisuća kvota odnosi se na produljenje kvota od prošle godine.
Obrazlažući odluku, ministar Pavić posebno je istaknuo da je cilj Vlade aktivirati domaću radnu snagu i ne snižavati cijenu rada u Hrvatskoj, da je za mjere prekvalifikacije koje će obuhvatiti 8.000 nezaposlenih osigurano 145 milijuna kuna, te da će Hrvatski zavod za zapošljavanje intenzivnije pristupiti aktivaciji domaće radne snage. Uz to, najavio je da će se i ove godine organizirati Dani poslova u turizmu kojim će se povezati poslodavci i radnici. Na prošlim Danima oko sedam tisuća nezaposlenih pronašlo je posao.
„Balansiranim pristupom želimo najprije aktivirati domaću radnu snagu, a zatim nedostatak nadomjestiti kvotama kako ne bi ugrozili investicijski ciklus“, kazao je.
Govoreći o odlukama o pokretanju postupaka za sklapanje sporazuma između Hrvatske i
Bosne i Hercegovine, ministar Pavić istaknuo je da riječ o dva sporazuma koji su rezultat zajedničkog rada Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BIH. „Jedan sporazum odnosi se na sezonski rad, a drugi na izaslane radnike koje će tvrtke iz BIH izaslati hrvatskim tvrtkama. To je u skladu s partnerskim odnosom i povezanosti gospodarstva te na dobroj volji dviju vlada koje su iskazale na zajedničkoj sjednici u Sarajevu“, zaključio je.
Foto: Vlada RH/Snimak zaslona
