Državna tajnica navela je kako je cilj novog zakona ukidanje uočenih nedostataka i poteškoća u provedbi dosadašnjeg Zakon o minimalnoj plaći koji je na snazi od 2013. godine, uslijed nejasne odredbe koja definira institut minimalne plaće.
Ovim se predloženim zakonom predlaže izmjena članka 2. Zakona kojim je definirana minimalna plaća na način da u iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom , blagdanom i druge dane za koje je zakonom određeno da se ne radi. Također se jasnije definira da se minimalna plaća za radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu.
Naglasila je kako izmjena Zakona neće utjecati na konkurentnost poslodavaca, odnosno neće povećati rizik od otpuštanja radnika, stoga što se istodobno predlaže umanjenje osnovice za obračun doprinosa na osnovicu za 50% za sve poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće, bez obzira na sektor.
Da bi se spriječile eventualne zlouporabe, pojasnila je državna tajnica, propisano je da pravo na umanjenje doprinosa može početi tek nakon proteka vremenskog roka od dvanaest mjeseci od datuma ugovaranja plaće u visini ili do iznosa minimalne plaće.
Zakon je nakon rasprave u Saboru usvojen na sjednici 15.12.2017. godine.
Foto: Hrvatski sabor – screenshot