Državna tajnica Majda Burić predstavila je zastupnicima u Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
U uvodnom izlaganju istaknula je da je primjena važećeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ukazala na potrebu unaprjeđenja područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom stoga je Ministarstvo pristupilo izradi izmjena i dopuna.
Važećim Zakonom, naglasila je, propisano je da pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s invaliditetom kojoj je nadležno tijelo vještačenja utvrdilo preostalu radnu sposobnost, što znači da osobe s invaliditetom prvo moraju proći postupak vještačenja, a tek potom odlukom vještaka upućuju se na rehabilitacijsku procjenu u centar za profesionalnu rehabilitaciju. Time se znatno usporava i otežava uključenje osoba s invaliditetom na tržište rada, te se ujedno i nepotrebno opterećuje tijelo vještačenja. Stoga se izmjenama i dopunama Zakona predlaže ubrzati i olakšati uključivanje osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije, na način da se izravno upute u centar za profesionalnu rehabilitaciju na rehabilitacijsku procjenu.
Kako bi se pojednostavila i ubrzala procedura obavljanja osnivačkih prava i dužnosti nad centrima za profesionalnu rehabilitacijama koje su dosad zajednički osnivale Vlada RH i jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave, izmjenama i dopunama Zakona, predlaže se da osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske (umjesto Vlade RH) obavlja Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.
Osim u području profesionalne rehabilitacije, određene izmjene i dopune predviđene su i u području rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Izmjenama i dopunama Zakona predlaže se precizirati pojam „razumne prilagodbe“ na način da isti obuhvaća prilagodbu radnog mjesta, kao i uvjeta i organizacije rada.
Naime, osiguravanje učinkovitih i praktičnih mjera prilagođenih osobama s invaliditetom ne podrazumijeva samo arhitektonske ili tehničke prilagodbe, već i prilagodbe koje se odnose na uvjete i organizaciju rada kao što su rad od kuće, prilagodba radnog vremena, preraspodjela zadataka, osiguravanje dodatnih treninga i slično. Osim toga, nužno je propisati obvezu osiguranja razumne prilagodbe i prilikom provođenja natječajnog postupka, odnosno testiranja i/ili intervjua jer osobe s invaliditetom već u toj fazi nailaze na prepreke za pristup tržištu rada.
Državna tajnica Burić izlažući izmjene, kazala je da se uvođenje kvotnog zapošljavanja pokazalo iznimno važnim za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Prema podacima HZZ-a tijekom 2015. godine iz evidencije Zavoda zaposleno ukupno 2.613 osoba s invaliditetom, što je 39,2% više nego u 2014. godini. Tijekom 2016. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 2.853 osobe s invaliditetom, što je 9,2% više nego u 2015. godini, a pozitivan trend u zapošljavanju osoba s invaliditetom nastavlja i ove godine. U razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2017. godine iz evidencije Zavoda zaposleno ukupno 2.430 osoba s invaliditetom.
Od obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom izuzeti su novoosnovani poslodavci, najduže 24 mjeseca od dana početka rada, stoga se zbog različitog tumačenja pojma novoosnovanog poslodavca, precizira razdoblje tijekom kojeg novoosnovani poslodavac nema obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, na način da se izričito propiše da je to razdoblje od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar, odnosno od dana ustrojavanja prema posebnom propisu.
Također, predloženim izmjenama predlaže se proširenje namjene sredstava prikupljenih s osnove novčane naknade i tako omogućiti da se navedena sredstva mogu koristiti i za održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije. Time će se osigurati stabilnost sustava profesionalne rehabilitacije, ali i bolja i učinkovitija integracija osoba s invaliditetom na tržište rada.
U pogledu zapošljavanja osoba u integrativnim i zaštitnim radionicama, izmjenama i dopunama predlaže se i dalje zadržati osnovni kriterij prema kojem zaštitna radionica mora zapošljavati 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, dok se kriterij broj zaposlenih na zaštitnim radnim mjestima predlaže ublažiti, i to na način da iznosi 20%. Na ovaj način zadržat će se institut zaštitnih radnih mjesta i spriječiti diskriminacija osoba s najtežim oblicima invaliditeta, uzimajući pri tom u obzir i ograničavajuće okolnosti u poslovanju zaštitnih radionica.
Na kraju, ovim izmjenama i dopunama Zakona preciznije se određuje djelokrug rada Zavoda za vještačenje, a koji, između ostalog, obuhvaća i utvrđivanje invaliditeta, zaključila je državna tajnica Burić.
Foto: screenshot ITV Hrvatskog sabora
